Aktivnosti - Sekcija mladih Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije

Pretraga
Go to content

Main menu

Danas se u celoj Jugoistočnoj Evropi održava akcija : "Svi zajedno za javno zdravlje"

Objavio Administrator in Akcije · 22/4/2013 13:55:50
Tags: akcijasvizajednoevropa



Današnju akciju pod sloganom: "Svi zajedno za javno zdravlje",a protiv privatizacije u zdravstvu, sprovode sindikati u Jugoistočnoj Evropi i to u: Srbiji, Rumuniji, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj i Federaciji BiH,a najavljena je i u Albaniji.

Tim povodom je održana konferencija za medije, a novinarima su se obratili :

  • Zoran Savić, predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije,

  • Dunja Civrić, predsednica Pokrajinskog odbora našeg sindikata,

  • Gordana Preković, predsednica Sekcije mladih,

  • Lada Janković i Ana Kojić iz Ujedinjenih sindikata Srbije.


Da li je cilj privatizacije unapređenje zdravlja stanovništva ili lični profit?


U slučaju javnog vlasništva, koje služi opštem dobru, ako bi se ostvario profit on bi se reinvestirao što bi koristili svi.
Privatno vlasništvo stalno se rukovodi profitom jer je cilj privatnog vlasništva profit. Dolazi do stalne konkurencije između zahteva za unapređenje kvaliteta i težnje ka profitu. Jasno je šta preovladava - profit, odnosno lična korist vlasnika ustanove.
Da li je zdravlje na prodaju? Da li zdravlje ima cenu?

Radi dostupnosti zdravstvene zaštite javne zdravstvene ustanove postoje i u malim sredinama pa i u udaljenim i nepristupačnim planinskim naseljima. Uzmimo za primer apoteke; postoje i tamo gde su neprofitabilne da bi korisnicima zdravstvene zaštite bilo dostupno snabdevanje lekovima.
Da li će privatni vlasnik otvoriti apoteku koja ne donosi profit? Ne, jer njegov cilj je profit, a javno zdravstvo mora biti dostupno bez obzira na to. To mora biti cilj - zaštita zdravlja i dostupnost, a ne profit.
Da ne govorimo o cenama zdravstvenih usluga koje za javne ustanove , jednostrano određuje RFZO, a koje su nerealno niske i cenama u privatnim ustanovama...

Koje su posledice privatizacije:
-smanjenje broja zaposlenih tako da sve manje osoba brine za sve više pacijenata u kračem vremenu
-povećanje radnog opterećenja zaposlenih i lošiji kvalitet nege
-ugrožavanje standarda
-prerano otpuštanje pacijenata
-ugrožavanje kućne nege
-ugrožavanje istraživanja i učenja
-povećanje radnog pritiska kroz prenošenje aktivnosti ( sa lekara na medicinske setre, sa sestara na pomoćno osoblje...)
-sve više ugovora na određeno vreme; iznajmljivanje radnika...

Uzmimo za primer Nemačku, gde je plata zaposlenih u privatnim bolnicama za 10% manja nego u javnim bolnicama.
( Bruto plata: negovatelj bez obuke 1884 eura, med.setra na početku radnog angažovanja 2146 eura, med. sestra u operacionoj sali 2326 eura.)

U Slovačkoj med. sestra u javnoj zdravstvenoj ustanovi ima platu od 900 eura, a u privatnoj 600-700 eura.

Za MMF, problem je javno zdravlje, iako je efikasnije. Javni izdaci će rasti zbog starenja populacije. Ne postoji nijedna studija koja bi dokazala da je privatno zdravstvo jeftinije ili efikasnije od javnog. Npr. u USA, gde je zdravstvo u većini u privatnom vlasnistvu, smrtnost novorođenčadi je 2 puta veća nego u Češkoj. Zdravstvo je u javnom sektoru u Norveškoj, Švajcarskoj, Austriji, Luksemburgu, Kanadi...
Po proceni MMF-a do 2030.god. javni izdaci moraju da se smanje od 2,75% u manje razvijenim do 8,7% u visokorazvijenim zemljama. Pri tom državni službenici treba da izgube 22% od svojih plata i 13% penzija.
Većina zemalja koje su sledile uputstva MMF-a u vreme ekonomske krize imaju manji privredni rast i sporiji izlazak iz krize pokazuju istrazivanja Dejvida Hala i saradnika sa univerzitete u Griniču.

U Nemačkoj npr. postoji kontinuirani pad investicija u bolnice. U 1991.god. investirano je 3,6 mlrd. eura, a u 2009.god. 2,8 mlrd. eura.
Sa druge strane 1991.god. bilo je 1110 bolnica u javnom vlasništvu i 358 u privatnom vlasništvu, a 2010.god. samo 629 bolnica ( 48%) u javnom vlasništvu, dok su ostale u privatnom i vlasništvu crkava i dobrotvornih organizacija.
U bolnicama je zaposleno 900.000, a procenjuje se da je za kvalitetan rad potrebno još 162.000 osoba.
90% osiguranika je osigurano u državnom osiguranju a 10% u privatnom. Osiguranje pokriva troškove lečenja do odreženog iznosa, a preko tog iznosa osiguranici sami plaćaju.

Postoje tri oblika privatizacije:
1.Formalna privatizacija - menja se pravni oblik ali država ostaje vlasnik; javna institucija transformiše se u društvo kapitala.
2.Materijalna privatizacija - država daje ovlašćenja privatnim vlasnicima; država koristi privatnu pomoć za ispunjavanje svojih zadataka.
3.Materijalna privatizacija - privatnici stiču vlasnistvo i nude svoje usluge.

Najveći zdravstveni koncern u Nemačkoj je Helios koji preuzima državne bolnice i ima za cilj preuzimanja zdravstvenog sistema u pojedinim zemljama ( u zemljama u razvoju).

Zemlja                                                       prosečna zarada                                           mimimalna zarada (uEuro)
Makedonija                                                        350                                                                          130
Republika Srpska                                              410                                                                          170
Crna Gora                                                           485
Hrvatska                                                             700
Mađarska                                                           720                                                                           327
Slovačka                                                             860                                                                           337
Česka                                                                 1000
Slovenija                                                           1530 (bruto)
Nemačka                                                          15 eura na 1h rada
Srbija                                                                1 euro na 1h rada.

PORED OVOGA NAPOMENUĆEMO AKTUELNOSTI U ZDRAVSTVU:

Pregovori o PKU, nepoštovanje kol. ugovora, stomatologija, položaj nemedicinskih radnika, izmena uredbe o koeficijentima, kapitacija....





© Sekcija mladih Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije 2012/2017

Back to content | Back to main menu