Main menu

Današnju akciju pod sloganom: "Svi zajedno za javno zdravlje",a protiv privatizacije u zdravstvu, sprovode sindikati u Jugoistočnoj Evropi i to u: Srbiji, Rumuniji, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj i Federaciji BiH,a najavljena je i u Albaniji.
Tim povodom je održana konferencija za medije, a novinarima su se obratili :
Zoran Savić, predsednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije,
Dunja Civrić, predsednica Pokrajinskog odbora našeg sindikata,
Gordana Preković, predsednica Sekcije mladih,
Lada Janković i Ana Kojić iz Ujedinjenih sindikata Srbije.
Da li je cilj privatizacije unapređenje zdravlja stanovništva ili lični profit?
U slučaju javnog vlasništva, koje služi opštem dobru, ako bi se ostvario profit on bi se reinvestirao što bi koristili svi.
Privatno vlasništvo stalno se rukovodi profitom jer je cilj privatnog vlasništva profit. Dolazi do stalne konkurencije između zahteva za unapređenje kvaliteta i težnje ka profitu. Jasno je šta preovladava -
Radi dostupnosti zdravstvene zaštite javne zdravstvene ustanove postoje i u malim sredinama pa i u udaljenim i nepristupačnim planinskim naseljima. Uzmimo za primer apoteke; postoje i tamo gde su neprofitabilne da bi korisnicima zdravstvene zaštite bilo dostupno snabdevanje lekovima.
Da li će privatni vlasnik otvoriti apoteku koja ne donosi profit? Ne, jer njegov cilj je profit, a javno zdravstvo mora biti dostupno bez obzira na to. To mora biti cilj -
Da ne govorimo o cenama zdravstvenih usluga koje za javne ustanove , jednostrano određuje RFZO, a koje su nerealno niske i cenama u privatnim ustanovama...
-
-
-
-
-
-
-
-
Uzmimo za primer Nemačku, gde je plata zaposlenih u privatnim bolnicama za 10% manja nego u javnim bolnicama.
( Bruto plata: negovatelj bez obuke 1884 eura, med.setra na početku radnog angažovanja 2146 eura, med. sestra u operacionoj sali 2326 eura.)
U Slovačkoj med. sestra u javnoj zdravstvenoj ustanovi ima platu od 900 eura, a u privatnoj 600-
Za MMF, problem je javno zdravlje, iako je efikasnije. Javni izdaci će rasti zbog starenja populacije. Ne postoji nijedna studija koja bi dokazala da je privatno zdravstvo jeftinije ili efikasnije od javnog. Npr. u USA, gde je zdravstvo u većini u privatnom vlasnistvu, smrtnost novorođenčadi je 2 puta veća nego u Češkoj. Zdravstvo je u javnom sektoru u Norveškoj, Švajcarskoj, Austriji, Luksemburgu, Kanadi...
Po proceni MMF-
Većina zemalja koje su sledile uputstva MMF-
U Nemačkoj npr. postoji kontinuirani pad investicija u bolnice. U 1991.god. investirano je 3,6 mlrd. eura, a u 2009.god. 2,8 mlrd. eura.
Sa druge strane 1991.god. bilo je 1110 bolnica u javnom vlasništvu i 358 u privatnom vlasništvu, a 2010.god. samo 629 bolnica ( 48%) u javnom vlasništvu, dok su ostale u privatnom i vlasništvu crkava i dobrotvornih organizacija.
U bolnicama je zaposleno 900.000, a procenjuje se da je za kvalitetan rad potrebno još 162.000 osoba.
90% osiguranika je osigurano u državnom osiguranju a 10% u privatnom. Osiguranje pokriva troškove lečenja do odreženog iznosa, a preko tog iznosa osiguranici sami plaćaju.
1.Formalna privatizacija -
2.Materijalna privatizacija -
3.Materijalna privatizacija -
Najveći zdravstveni koncern u Nemačkoj je Helios koji preuzima državne bolnice i ima za cilj preuzimanja zdravstvenog sistema u pojedinim zemljama ( u zemljama u razvoju).
Zemlja prosečna zarada mimimalna zarada (uEuro)
Makedonija 350 130
Republika Srpska 410 170
Crna Gora 485
Hrvatska 700
Mađarska 720 327
Slovačka 860 337
Česka 1000
Slovenija 1530 (bruto)
Nemačka 15 eura na 1h rada
Srbija 1 euro na 1h rada.
PORED OVOGA NAPOMENUĆEMO AKTUELNOSTI U ZDRAVSTVU:
Pregovori o PKU, nepoštovanje kol. ugovora, stomatologija, položaj nemedicinskih radnika, izmena uredbe o koeficijentima, kapitacija....